SUNČANJE ILI NE?

Dejstvo UV zračenja na ljudski organizam

Tokom leta nije retkost da u medijima čujemo ili pročitamo savete vezane za izlaganje Sunčevoj svetlosti, bilo to šetnja ili sunčanje na bazenu, plaži. Često ti saveti sadrže informacije o delu dana kada je preporučljivo izbegavanje izlaska van. Pored toplote koju svi osećamo i često zbog nje priželjkujemo hladnije dane, moguće je i da „izgorimo“ prilikom izlaganja Sunčevoj svetlosti. Koji deo Sunčevog zračenja je odgovoran za toplotu, koji deo nam obezbeđuje svetlost i samim tim viđenje, a koji nam stvara taman ten? Saznaćete ukoliko nastavite sa čitanjem teksta.

Infracrveno, vidljivo i ultraljubičasto zračenje pripadaju takozvanom optičkom zračenju. Zračenje koje dospeva do nivoa mora, odnosno do živog sveta, pripada delu spektra talasnih dužina između 290nm-3000nm. Od toga, UV čini 5%, vidljivo 39%, a infracrveno zračenje 56%. Organizam oseća infracrveno kao toplotu, vidljivo vidi kao svetlost, dok UV zračenje doživljava indirektno, preko pojave opekotina. Iako se češće govori o štetnom dejstvu  UV  zračenja, to ne umanjuje činjenicu da je jako značajno za život na Zemlji.


PODELA UV ZRAČENJA PREMA BIOLOŠKIM EFEKTIMA

Prema biološkim efektima, ovo zračenje se deli na: UV-A, UV-B i UV-C zračenje. Od ukupnog zračenja koje dospe do živog sveta, 98% čini UV-A zračenje, a 2% UV-B.

UV-C zračenje (100-280)nm ne dospeva do nivoa mora jer ga apsorbuje ozonski sloj stratosfere. Međutim, veštački izvori koji se primenjuju u industriji, medicini, biologiji, koriste ovaj izvor zračenja, pa je važno posvetiti se njegovom dejstvu na ljudski organizam. Štetni efekat koji ovo zračenje može da izazove jeste smrt ćelija.

UV-B zračenje (280-315)nm predstavlja najznačajniji deo spektra za žive organizme. U ljudskoj koži, ovo zračenje utiče na stvaranje vitamina \huge D_{3}. Ovaj vitamin je važan u razvoju dece, jer doprinosi jačim kostima i zdravijim zubima. Međutim, pored ovoga, UV-B zračenje izaziva opekotine, mutacije, prevremeno starenje, utiče na stvaranje slobodnih radikala.

UV-A zračenje (315-400)nm. Ovo zračenje prodire dublje u kožu od UV-B zračenja, ali se njegovo dejstvo ne može videti odmah i slabijeg je intenziteta. Izaziva stvaranje slobodnih radikala, doprinosi hroničnim oštećenjima kože i očiju, imunološkim reakcijama, starenju, pojavi bora i pojačava efekte UV-B zračenja.

 MEHANIZAM DEJSTVA UV ZRAČENjA NA KOŽU

ILUSTROVANI PRIKAZ SLOJEVA KOŽE DO KOJIH PRODIRU UV-A, UV-B I UV-C ZRAČENJE

U slučaju svakodnevnog, nenamernog izlaganja kože Suncu, veći deo zračenja se zaustavlja u površinskom sloju kože.
Da bi došlo da zapaljenske reakcije, zračenje mora da dospe u dublje slojeve kože (donji deo epidermisa ili dermis). Tu se nalaze „žive“ ćelije i rizik za pojavu fotohemijske reakcije je veliki. Iz tog razloga, zaštitni sistem kože je raspoređen u najpovršnijim slojevima. Ukoliko se zračenje apsorbuje tu, poprilično se umanjuje efekat svakodnevnih doza i to predstavlja važan deo zaštitnog mehanizma.

ZAŠTITNI MEHANIZMI KOŽE

Zadebljavanje epidermisa (hiperplazija) je proces pri kom se usled zračenja zadebljava koža. Epidermis čine slojevi izumrlih ćelija, tako da promene uzrokovane zračenjem ne ugrožavaju kožu. Prilikom perutanja kože, ove izumrele ćelije, na koje je delovalo zračenje se uklone sa površine kože, tako da ne utiču na zdravlje.

Melanogeneza – pigment melanin je neophodan za zaštitu od pojačanog Sunčevog zračenja. Svrha ovog procesa jeste zaštita podkožnog tkiva (hipodermis) od zračenja, koje ga može, fotodegradacijom  DNK, unuštiti.

Iako se aktiviranje zaštitnih mehanizama: zadebljanje epidermisa – hiperplazija i aktiviranje procesa melanogeneze – stvaranja tamnog pigmenta melanina, može smatrati pozitivnim efektom, važno je znati da je kapacitet ovih mehanizama ograničen, tako da prekomerno sunčanje može narušiti zdravlje, a samim tim i izgled kože!

Neželjeni efekti:

1. Opekotine

Prvi odgovor kože na dejstvo Sunčevog zračenja predstavlja pojava akutnog zapaljenja. Zapaljenje se manifestuje u obliku eritema (crvenila) nastalog usled širenja krvnih sudova.

2. Starenje

Starenje, iako je prirodni proces, kome podleže svaka jedinka, može biti prevremeno, zbog stalnog dejstva negativnih spoljašnjih faktora. Prirodno, biološko starenje se odražava na koži tek oko pedesete godine života. Međutim, razlog za prevremeno starenje je u najvećem broju slučajeva UV zračenje. Ovaj vid starenja naziva se fotostarenjem. Uzrokuje promene kože koje se javljaju čitavu deceniju-dve ranije nego kod prirodnog starenja. 

Približno 90% procesa koji vode starenju kože, nastaje usled dejstva UV zračenja, a ne vremena.

3. Slobodni radikali

Izlaganje kože  UV zračenju dovodi do intracelularne i ekstracelularne koncentracije reaktivnih kiseoničnih vrsta. Zbog njihove velike hemijske aktivnosti, u kontaktu sa molekulima organizma „otimaju“ elektron i stabilišu se, stvarajući, pritom, nove vrlo reaktivne vrste. Oštećenja DNK koja nastaju na ovaj način verovatno imaju presudnu ulogu u procesima mutageneze, karcinogeneze, starenja i smrti ćelija.

ZAŠTITA KOŽE OD UV-ZRAČENjA

Bez obzira na to da li je prirodni izvor zračenja ili pak zračenje potiče od nekog veštačkog izvora, štetno dejstvo na ljudski organizam postoji. Pored prirodnog odbrambenog mehanizma kože, važno je i svesno delovati u cilju zaštite.

Često izlaganje UV zračenju je svestan čin pojedinca, kao što je to slučaj prilikom sunčanja na plažama ili u solarijumima. Najbolji vid zaštite od sunčanja u solarijumu jeste zapravo izbegavanje istog. Veliki broj korisnika ovih usluga nema potvrdu o ispravnosti uređaja, niti je upućena u ispravnost rukovanja uređajem. U slučaju profesionalnog izlaganja ovom tipu zračenja, neophodno je pridržavanje uputstava za zaštitu na radu.

Eksperti tvrde, da se četiri od pet slučajeva pojava raka kože može izbeći primenom odgovarajućih mera zaštite! Najbolju zaštitu predstavlja odeća. Odeća tokom toplih dana mora biti lagana. Senke su dobar vid zaštite takođe. Šeširi sa širokim obodom pružaju zaštitu očiju, uši, lica i vrata, pantalone, majice i sl. štite telo. Otkrivene delove tela treba zaštititi primenom preparata za zaštitu od UV-A i UV-B zračenja. Ovi preparati sadrže supstance koja apsorbuju zračenja iz ovih oblasti. Važno je odabrati preparat zaštitnog faktora prema tipu kože i koristiti dovoljno često i u dovoljnoj količini. Preporuka stučnjaka je da se tokom dana, zaštitni preparat, sa faktorom zaštite oko 15, primenjuje bar na svaka dva sata. Delovima tela koji su izloženiji zračenju (prilikom sunčanja) – ramena, gornji deo leđa, butine, listovi treba posvetiti više pažnje, pa se preporučuje češća primena preparata nego na ostale delove tela.

Savremeni preparati koji se koriste u cilju zaštite od zračenja, uglavnom su kombinacija vitamina i drugih supstanci koje imaju antioksidaciono dejstvo, u cilju sprečavanja stvaranja slobodnih radikala i širenja štetnih efekata. Ove preparate je preporučljivo koristiti par nedelja pre letovanja da bi se povećala koncentracija zaštitnih komponenata u organizmu.

Važno je znati da ovi preparati imaju ograničeno i preventivno dejstvo.

ZAŠTITA OČIJU

Oči su izložene dejstvu UV zračenja koje dopire direktno od Sunca, ali i zračenju koje je reflektovano od površine. Reflektovano zračenje se ne može izbeći jer je difuzno. Najbolji vid zaštite očiju jeste korišćenje zaštitnih naočara, ali onih koje imaju UV-A i UV-B filtere. U našoj zemlji je, u prodaji, prisutan veliki broj nesertifikovanih naočara, koje ne garantuju zaštitu od UV zračenja!

Korišćenjem naočara koje imaju sposobnost apsorpcije samo za vidljivi deo spektra, dolazi se, zapravo do većeg problema. Zenice reaguju na intenzitet vidljivog dela spektra, kada naočarama smanjimo ovaj intenzitet, zenice se prošire, ali pošto nemamo zaštitu od UV zračenja, na taj način mi zapravo dopuštamo većoj količini ovog zračenja da dospe u oko. Bolje je ne koristiti uopšte naočare za sunce, nego koristiti ovakve.

UV indeks (solarijuma)

UV indeks predstavlja međunarodni standard za merenje aktivnosti ultraljubičastog zračenja od Sunca i samim tim služi da izrazi količinu rizika izlaganja Sunčevoj svetlosti u određenom trenutku, na određenom području.

Moda poslednjih decenija je takva da ceni preplanulu boju kože, iz tog razloga imamo sve više kozmetičkih salona sa solarijumima, u kojima se može „veštački sunčati“ i dobiti željeni ten.

 Međutim, intenzivno izlaganje ovom zračenju, može doneti više štete nego koristi. Veliki problem predstavlja i činjenica da su korisnici ovih usluga dobrim delom mlade osobe između 16 i 24 godina.

Razne svetske agencije za analizu nuklearnog zračenja u zavisnosti od brenda i starosti uređaja beležile su raspon UV indeksa između 11 i neverovatnih 36 unutar solarijuma. Iako je vreme provedeno unutar ovih uređaja veoma kratko, jaki izvori UV zračenja zbog akumulacionih efekata mogu proizvesti nesagledive posledice pogotovu u populaciji mlađoj od 35 godina, poput raka kože na primer (eksperimentalno provereno). Naučna javnost nije podeljena oko korišćenja solarijuma u kozmetičke svrhe, sa opaskom da sve preko 11 se smatra ekstremnim uslovima.

Epidemiološkim studijama je utvrđeno da potrebe organizma za izlaganjem zračenju, iznose svega po petnaest minuta tri puta nedeljno. Ovaj podatak dodatno ukazuje na to da je sunčanje zarad postizanja željenog tena štetno. Kao što je ranije pomenuto, zaštitni mehanizmi kože su ograničeni, tako da je prilikom sunčanja veća verovatnoća da se razviju neželjeni efekti. Za sunčanje u solarijumu, može se reći da donosi samo štetu po organizam. Ukoliko vam je stalo do izgleda, setite se činjenice da UV-zračenje dovodi do prevremenog starenja kože. Zar je taman ten vredan toga?

Izvori:





Leave a comment

Design a site like this with WordPress.com
Get started